{"id":14,"date":"2024-01-09T09:39:58","date_gmt":"2024-01-09T09:39:58","guid":{"rendered":"https:\/\/szzh.hr\/wordpress\/?page_id=14"},"modified":"2024-01-10T15:13:02","modified_gmt":"2024-01-10T15:13:02","slug":"prava-radnika","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/szzh.hr\/index.php\/sindikat\/prava-radnika\/","title":{"rendered":"Prava i obaveze radnika"},"content":{"rendered":"\n

1) Ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Razlozi za sklapanje ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako poslodavci, \u010dini se, preferiraju ugovore o radu na odre\u0111eno vrijeme, Zakon o radu propisuje ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme kao pravilo, dok se ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme sklapa samo u iznimnim slu\u010dajevima. Tako su Zakonom o radu propisani razlozi zbog kojih poslodavac mo\u017ee s radnikom sklopiti ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme, pa je propisano da se takav ugovor o radu mo\u017ee iznimno sklopiti za zasnivanje radnog odnosa \u010diji je prestanak unaprijed utvr\u0111en objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvr\u0161enjem odre\u0111enog posla ili nastupanjem odre\u0111enog doga\u0111aja. To zapravo zna\u010di da \u0107e poslodavac mo\u0107i zaklju\u010diti ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme samo ako postoje razlozi koje Zakon propisuje kao razloge zbog kojih se mo\u017ee zaklju\u010diti ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme (npr. do zavr\u0161etka odre\u0111enog posla, zbog privremenog pove\u0107anja opsega posla, do povratka odsutnog radnika itd.). Na taj na\u010din se ograni\u010dava poslodavca da, kad god to za\u017eeli, sklapa ugovore o radu na odre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Vremensko ograni\u010denje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili vi\u0161e uzastopnih ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje du\u017ee od tri godine, osim u slu\u010daju zamjene privremeno nenazo\u010dnog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dopu\u0161teno. To zna\u010di da je ugovor o radu mogu\u0107e zaklju\u010diti i na razdoblje du\u017ee od tri godine s istim radnikom, ali samo za razli\u010dite poslove. Dakle, rok u kojem se smije raditi na odre\u0111eno vrijeme du\u017ee od tri godine vezuje se isklju\u010divo za iste poslove koje radnik obavlja, a ne s obzirom na radnika kao osobu. Kako bi izbjegli zakonska ograni\u010denja u vezi razdoblja na koje se mo\u017ee sklopiti ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme, ima slu\u010dajeva kada poslodavci, protekom trajanja jednog ugovora o radu, a koji je trajao tri godine, s radnikom sklope novi ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme, i u ugovoru navedu razli\u010dite poslove, dok u praksi radnik i dalje obavlja poslove koje je obavljao po prethodnom ugovoru o radu na odre\u0111eno vrijeme. S obzirom da danas u Hrvatskoj postoji visoka stopa nezaposlenosti, radnici pristaju na takve manipulacije poslodavaca i njihovo izigravanje zakona, sretni da uop\u0107e imaju posao.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er je rad na odre\u0111eno vrijeme du\u017ei od tri godine mogu\u0107 u slu\u010daju zamjene privremeno nenazo\u010dnog radnika, u kojem slu\u010daju ugovor o radu prestaje vra\u0107anjem na posao odsutnog radnika, ali i u slu\u010daju da se odsutni radnik vi\u0161e uop\u0107e ne vrati na posao, jer je u tom slu\u010daju isteklo vrijeme na koje je ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme sklopljen.<\/p>\n\n\n\n

I zakonom ili kolektivnim ugovorom mo\u017ee se propisati da je dopu\u0161teno sklapanje ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme na razdoblje du\u017ee od tri godine.<\/p>\n\n\n\n

Neprekidno trajanje ugovora<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Poslodavac mo\u017ee s radnikom zaklju\u010diti jedan ili vi\u0161e uzastopnih ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme za obavljanje istih poslova, ali neprekidno trajanje radnog odnosa po takvim ugovorima ne smije, za iste poslove, biti du\u017ei od tri godine. Prekid radnog odnosa kra\u0107i od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine. Stoga, primjerice bilo bi dopu\u0161teno da poslodavac s radnikom po isteku prethodnog ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, zaklju\u010di novi ugovor o radu na dva mjeseca, ali za druge poslove, pa nakon proteka tog ugovora od dva mjeseca, mo\u017ee s radnikom ponovno zaklju\u010diti ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme za poslove po prvom ugovoru o radu.<\/p>\n\n\n\n

Prelazak ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme u ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zakon o radu ujedno propisuje i mogu\u0107nost, da se pod odre\u0111enim uvjetima, smatra da je ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme sklopljen na neodre\u0111eno vrijeme. Prema odredbama Zakona o radu smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme ako je ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme sklopljen protivno odredbama zakona ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je sklopljen. Dakle, nezakonit ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme, smatra se ugovorom o radu na neodre\u0111eno vrijeme. Tako bi se primjerice smatralo da je sklopljen ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme ukoliko bi poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme za razdoblje du\u017ee od tri godine (to ne vrijedi za slu\u010dajeve kada je dopu\u0161teno sklopiti ugovor o radu na razdoblje du\u017ee od tri godine), ili ukoliko bi sklopio ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa \u010diji prestanak nije unaprijed utvr\u0111en objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvr\u0161enjem odre\u0111enog posla ili nastupanjem odre\u0111enog doga\u0111aja. Ima primjerice slu\u010dajeva u praksi da po isteku razdoblja za koje je ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme zaklju\u010den, poslodavac prethodno ne obavijesti radnika o prestanku ugovora o radu, te radnik jednostavno dalje nastavi raditi kod poslodavca na istim poslovima. Ukoliko je poslodavac za to znao i pre\u0161utno na to pristao, u tom slu\u010daju \u0107e se smatrati da je, po isteku razdoblja na koje je zaklju\u010den ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme, s radnikom zaklju\u010den ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme. S obzirom da se ugovor o radu sklapa s radnikom u pisanom obliku, ali propust poslodavca i radnika da to u\u010dine ne utje\u010de na postojanje i valjanost tog i takvog ugovora, i ako poslodavac, po isteku prija\u0161njeg ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme s radnikom ne sklopi novi ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme, ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatrat \u0107e se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Prava i obveze radnika po ugovoru o radu na odre\u0111eno vrijeme<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tijekom trajanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme radnik ima sva prava i obveze kao i radnik s ugovorom o radu na neodre\u0111eno vrijeme. Me\u0111utim, postoje i odre\u0111ene iznimke. Tako se primjerice ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme mo\u017ee redovito otkazati samo ako je takva mogu\u0107nost otkazivanja predvi\u0111ena ugovorom. U tom slu\u010daju, i za otkaz ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme vrijede sve odredbe Zakona o radu o redovitom otkazivanju ugovora o radu, \u0161to zna\u010di da bi u slu\u010daju redovnog otkazivanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme radnik imao pravo i na otpremninu i na otkazni rok. Radnik po ugovoru na odre\u0111eno vrijeme tako\u0111er ima pravo na godi\u0161nji odmor, me\u0111utim, u odre\u0111enim slu\u010dajevima, imat \u0107e pravo na razmjerni dio godi\u0161njeg odmora, ovisno o trajanju radnog odnosa po ugovoru o radu na odre\u0111eno vrijeme u godini u kojoj zapo\u010dinje ili prestaje ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Prestanak ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen. Stoga je potrebno u ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme to\u010dno navesti datum prestanka ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, jer ako ugovorom o radu nije odre\u0111eno vrijeme na koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodre\u0111eno vrijeme. Kako ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme prestaje istekom vremena, primjerice bolovanje radnika, porodni dopust ili neka druga okolnost ne\u0107e odgoditi prestanak radnog odnosa. Istekom vremena na koje je ugovor o radu sklopljen, radni odnos radnika prestaje, neovisno o \u010dinjenici \u0161to je radnik mo\u017eda na bolovanju, ili na porodnom dopustu. Kako se u slu\u010daju isteka vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme, radi o prestanku radnog odnosa istekom vremena, a ne otkazom ugovora o radu, zna\u010di da prestankom radnog odnosa, istekom vremena na koje je zaklju\u010den ugovor, radnik nema pravo na otpremninu i otkazni rok. Radnik \u0107e naime ste\u0107i pravo na otpremninu i otkazni rok samo u slu\u010daju da je mogu\u0107nost redovnog otkazivanja ugovora o radu predvi\u0111ena tim ugovorom, pa mu poslodavac uru\u010di poslovno ili osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu.<\/p>\n\n\n\n

Ako se radi o ugovoru o radu u kojem nije naveden datum prestanka nego se datum prestanka ve\u017ee uz neki doga\u0111aj (npr. zavr\u0161etak isporuke neke robe), bilo bi po\u017eeljno da poslodavac u tome slu\u010daju obavijesti radnika da je taj doga\u0111aj nastupio i da zbog toga radniku prestaje ugovor o radu, s datumom kako je to navedeno u ugovoru o radu.<\/p>\n\n\n\n

Obveze poslodavca<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U vezi ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme poslodavac ima tako\u0111er obvezu obavijestiti svoje radnike koji su zaposleni na odre\u0111eno vrijeme, o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod njega sklopiti ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme, te im omogu\u0107iti usavr\u0161avanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme. Poslodavac je tako\u0111er du\u017ean najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radni\u010dko vije\u0107e o broju radnika koji su kod njega zaposleni na odre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

2) Poslodavac mi ne upla\u0107uje doprinose za mirovinsko osiguranje. \u0160to u\u010diniti?<\/h4>\n\n\n\n

Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja cjelovito su ure\u0111ena pitanja vezana uz pla\u0107anje doprinosa za obvezna osiguranja, tj. mirovinsko, zdravstveno i osiguranje za slu\u010daj nezaposlenosti.<\/p>\n\n\n\n

Za osobe u radnom odnosu obveznik mirovinskog do\u00adprinosa je radnik koji je obveznik obaju mirovinskih doprinosa i doprinosa za osiguranje u sustavu generacijske solidarnosti i doprinosa za osiguranje u sustavu individualne kapitalizirane \u0161tednje. Iako se oba mirovinska doprinosa uste\u017eu iz radnikove pla\u0107e, radnik ih ne obra\u010dunava i ne upla\u0107uje, ve\u0107 to za njega mora u\u010diniti poslodavac.<\/p>\n\n\n\n

Za osobe u radnom odnosu obveza pla\u0107anja doprinosa dospi\u00adjeva na dan isplate pla\u0107e \u0161to se regulira ugovorom o radu, pra\u00advilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, a krajnji rok za isplatu pla\u0107e, prema Zakonu o radu je petnaesti dan u mjesecu za pla\u0107u u prethodnom mjesecu.<\/p>\n\n\n\n

Kontrolu pla\u0107anja doprinosa za obvezna osiguranja provodi Porezna uprava koja je ovla\u0161tena i za postupak prisilne napla\u00adte doprinosa. Postupak za prisilnu uplatu doprinosa vode nadle\u017ene institucije po slu\u017ebenoj du\u017enosti, te radnik ne mo\u017ee o tome voditi sudski spor.<\/p>\n\n\n\n

Stoga Vam predla\u017eemo da se za za\u0161titu svojih prava obratite Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Poreznoj upravi u mjestu sjedi\u0161ta poslodavca te Dr\u017eavnom inspektoratu. Dr\u017eavni inspektor \u0107e utvrditi prekr\u0161aj i podnijeti prijavu poreznoj upravi.<\/p>\n\n\n\n

3) Poslodavac mi je otkazao ugovor o radu. \u0160to u\u010diniti?<\/h4>\n\n\n\n

Ukoliko radnik smatra da mu je poslodavac neopravdano otkazao ugovor o radu radnik mora u roku od 15 dana od dostave odluke o otkazu ulo\u017eiti tzv. zahtjev za za\u0161titu prava, kojim \u0107e upozoriti poslodavca na \u010dinjenicu da mu je neopravdano otkazao ugovor o radu te \u0107e zatra\u017eiti da se odluka o otkazu stavi van snage. Ako poslodavac u daljnjem roku od 15 dana od dostave zahtjeva za za\u0161titu prava ne udovolji tom zahtjevu, radnik mo\u017ee u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati za\u0161titu povrije\u0111enog prava pred nadle\u017enim sudom. Ono \u0161to je bitno upozoriti da za\u0161titu povrije\u0111enog prava pred nadle\u017enim sudom ne mo\u017ee zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za za\u0161titu prava.<\/p>\n\n\n\n

U svakom slu\u010daju ako je radnik \u010dlan sindikata, radnik ima pravo na besplatnu pravnu za\u0161titu. Stoga preporu\u010damo da se radnik odmah po primitku odluke o otkazu obrati svom sindikalnom povjereniku koji \u0107e ga uputiti u stru\u010dnim slu\u017ebama u sindikatu koje \u0107e mu pomo\u0107i za\u0161titi njegovo povrije\u0111eno pravo.<\/p>\n\n\n\n

4) Imam li pravo na otpremninu?<\/h4>\n\n\n\n

Da bi radnik imao pravo na otpremninu moraju biti ispunjeni zakonom predvi\u0111eni uvjeti, odnosno:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Da je radnik radio kod poslodavca neprekidno barem dvije godine,<\/li>\n\n\n\n
  • Da poslodavac otkazuje ugovor o radu, i<\/li>\n\n\n\n
  • Da se radniku ne otkazuje ugovor o radu iz razloga uvjetovanih pona\u0161anjem radnika.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Radnik kojem ugovor o radu prestaje umirovljenjem, prema odredbama Zakona o radu nema pravo na otpremninu, jer ugovor o radu ne prestaje otkazom ve\u0107 umirovljenjem. Me\u0111utim takvo pravo radnika mo\u017ee biti ugovoreno Pravilnikom o radu, Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.<\/p>\n\n\n\n

    Dakle, ukoliko je radniku ugovor o radu prestao zbog izvanrednog otkaza, ili zbog redovnog otkaza uvjetovanog skrivljenim pona\u0161anjem radnika, ili istekom ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, radnik ne\u0107e imati pravo na otpremninu.<\/p>\n\n\n\n

    5) Kako se izra\u010dunava minimalna visina otpremnine i \u0161to treba poduzeti ako ju poslodavac ne \u017eeli isplatiti?<\/h4>\n\n\n\n

    Zakon o radu propisuje da se visina otpremnine utvr\u0111uje prema du\u017eini neprekidnog radnog odnosa kod istog poslodavca i visini prosje\u010dne mjese\u010dne pla\u0107e koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.<\/p>\n\n\n\n

    Poslodavac ne smije ugovoriti niti odrediti otpremninu manju od jedne tre\u0107ine prosje\u010dne mjese\u010dne pla\u0107e koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navr\u0161enu godinu rada kod tog poslodavca, s time da ukupan iznos otpremnine ne mo\u017ee biti ve\u0107i od \u0161est prosje\u010dnih mjese\u010dnih pla\u0107a koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.<\/p>\n\n\n\n

    Zakonom o radu propisuje se zakonski minimum otpremnine, ali taj iznos mo\u017ee biti i ve\u0107i ukoliko je tako utvr\u0111eno ugovorom o radu, Pravilnikom o radu ili Kolektivnim ugovorom.<\/p>\n\n\n\n

    Prema Pravilniku porezu na dohodak iznos otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza do visine 6.400,00 kuna za svaku navr\u0161enu godinu rada kod tog poslodavca nije oporeziv.<\/p>\n\n\n\n

    Ukoliko poslodavac ne \u017eeli radniku isplatiti otpremninu svoje pravo radnik \u0107e morati tra\u017eiti putem suda.<\/p>\n\n\n\n

    6) Imam li pravo na naknadu za nezaposlene?<\/h4>\n\n\n\n

    Uvjeti za ostvarivanje prava<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na nov\u010danu naknadu mora:<\/p>\n\n\n\n

      \n
    • ispuniti uvjet prethodnog rada<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

      Pravo na nov\u010danu naknadu stje\u010de nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      Uvjet prethodnog rada ne mora ispunjavati \u017eena koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima dijete koje nije navr\u0161ilo godinu dana \u017eivota. Me\u0111utim, ove osobe moraju ispunjavati sve druge uvjete utvr\u0111ene Zakonom za priznavanje prava na nov\u010danu naknadu, te ne mogu pravo na nov\u010danu naknadu ostvarivati po drugim propisima.<\/p>\n\n\n\n

        \n
      • radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom te se u zakonskom roku mora prijaviti Zavodu i podnijeti zahtjev za nov\u010danu naknadu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

        Pravo na nov\u010danu naknadu preko Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje ovisi o osnovi prestanka radnog odnosa i \u010dl. 32 Zakona o posredovanju pri zapo\u0161ljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisuje da:<\/p>\n\n\n\n

        Pravo na nov\u010danu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:<\/p>\n\n\n\n

          \n
        • (1) zbog toga \u0161to je otkazala radni odnos, osim u slu\u010daju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog pona\u0161anjem poslodavca,<\/li>\n\n\n\n
        • (2) pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa,<\/li>\n\n\n\n
        • (3) zbog toga \u0161to nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravni\u010dkog, odnosno vje\u017ebeni\u010dkog sta\u017ea, odnosno nije u propisanom roku polo\u017eila stru\u010dni ispit,<\/li>\n\n\n\n
        • (4) zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim pona\u0161anjem radnika) kao i zbog te\u0161ke povrede radne obveze (izvanredni otkaz), odnosno slu\u017ebene du\u017enosti,<\/li>\n\n\n\n
        • (5) zbog izdr\u017eavanja kazne zatvora du\u017ee od 6 mjeseci, izre\u010dene mjere sigurnosti ili za\u0161titne mjere u trajanju du\u017eem od 6 mjeseci.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

          Me\u0111utim u dosada\u0161njoj praksi tuma\u010de\u0107i odredbu da pravo na nov\u010danu naknadu nema radnik koji je otkazao ugovor o radu, osim u slu\u010daju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog pona\u0161anjem poslodavca prvenstveno se smatralo da je razlog za izvanredni otkaz neisplata pla\u0107e od strane poslodavca, tj. nov\u010danu naknadu ostvarile su one nezaposlene osobe koje su uz izvanredni otkaz prilo\u017eile dokaz iz kojeg je bilo razvidno da poslodavac ne ispla\u0107uje ili u\u010destalo i znatno kasni sa isplatama pla\u0107a. Ovo stoga \u0161to prema odredbama \u010dl. 114. Zakona o radu (‘Narodne novine’ 137\/04) opravdani razlog za izvanredni otkaz postoji onda kada zbog osobito te\u0161ke povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito va\u017ene \u010dinjenice, uz uva\u017eavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije mogu\u0107.<\/p>\n\n\n\n

          Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na nov\u010danu naknadu za vrijeme nezaposlenost nezaposlena osoba du\u017ena je u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa prijaviti se nadle\u017enoj podru\u010dnoj slu\u017ebi Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n\n\n\n

          7). Visina nov\u010dane naknade za nezaposlene<\/h4>\n\n\n\n

          Visinu nov\u010dane naknade \u010dini prosjek obra\u010dunate neto pla\u0107e za puno radno vrijeme u posljednja tri mjeseca provedena na radu na temelju kojih se ostvaruje pravo na nov\u010danu naknadu. Me\u0111utim, ako se visina nov\u010dane naknade ne mo\u017ee utvrditi, nov\u010dana naknada se utvr\u0111uje u visini prosje\u010dne ispla\u0107ene nov\u010dane naknade u Zavodu u prethodnom mjesecu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

          1) Ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme Razlozi za sklapanje ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme Iako poslodavci, \u010dini se, preferiraju ugovore o radu na odre\u0111eno vrijeme, Zakon o radu propisuje ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme kao pravilo, dok se ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme sklapa samo u iznimnim slu\u010dajevima. Tako su Zakonom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":44,"menu_order":3,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-14","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/szzh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/14","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/szzh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/szzh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/szzh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/szzh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/szzh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/14\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":229,"href":"https:\/\/szzh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/14\/revisions\/229"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/szzh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/44"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/szzh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}