{"id":20,"date":"2023-12-05T22:01:28","date_gmt":"2023-12-05T22:01:28","guid":{"rendered":"https:\/\/szzh.hr\/wordpress\/?page_id=20"},"modified":"2026-04-02T09:43:24","modified_gmt":"2026-04-02T09:43:24","slug":"front-page","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/szzh.hr\/","title":{"rendered":"Naslovnica"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Hrvatska zajedno za ve\u0107e pla\u0107e i mirovine
Ekonomsko-socijalna stvarnost i zahtjevi prosvjeda<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dni ekonomsko-socijalni problemi i zahtjevi (ukratko)<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Pla\u0107e zaostaju, profiti rastu
    \uf0b7 Rast pla\u0107a zna\u010dajno zaostaje za rastom dobiti poduzetnika.
    \uf0b7 Profitabilnost i prihodi kompanija rastu br\u017ee od primanja radnika.
    \uf0b7 Sve ve\u0107i dio stvorene vrijednosti odlazi kapitalu, a sve manji radu.
    Problem: Radnici ne sudjeluju pravedno u raspodjeli profita od rasta gospodarstva.<\/li>\n\n\n\n
  2. Mirovine ispod razine dostojanstva
    \uf0b7 Prosje\u010dne mirovine \u010dine oko tre\u0107ine nekada\u0161nje pla\u0107e.
    \uf0b7 Velik broj umirovljenika \u017eivi na rubu siroma\u0161tva.
    \uf0b7 Uskla\u0111ivanje mirovina ne prati realne tro\u0161kove \u017eivota.
    Problem: Ljudi koji su radili cijeli \u017eivot ne mogu dostojanstveno \u017eivjeti od svoje mirovine.<\/li>\n\n\n\n
  3. Cijene hrane i osnovnih potrep\u0161tina
    \uf0b7 Hrvatska je me\u0111u najskupljima u EU po cijenama hrane.
    \uf0b7 Kupovna mo\u0107 gra\u0111ana ne prati rast cijena.
    \uf0b7 Inflacija je posebno pogodila ku\u0107anstva s ni\u017eim i srednjim primanjima.
    Problem: Tro\u0161kovi \u017eivota rastu br\u017ee od primanja, a teret inflacije snose gra\u0111ani.<\/li>\n\n\n\n
  4. Stanovanje postaje nedosti\u017eno
    \uf0b7 Cijene kvadrata za kupovinu i najam sna\u017eno rastu.
    \uf0b7 Mladi i obitelji s prosje\u010dnim primanjima te\u0161ko dolaze do stambenog prostora.
    \uf0b7 Krediti su preskupi, tr\u017ei\u0161te stanovanja sve je manje dostupno za radnike i
    umirovljenike.
    Problem: Stanovanje postaje luksuz umjesto osnovnog prava.<\/li>\n\n\n\n
  5. Korupcija i gubitak javnog novca
    \uf0b7 Procjene ukazuju na vi\u0161emilijardne godi\u0161nje gubitke zbog korupcije.
    \uf0b7 Nedostatak transparentnosti i politi\u010dke odgovornosti smanjuje u\u010dinkovitost javnih
    politika.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    2
    \uf0b7 Javna sredstva koja bi trebala biti usmjerena na zdravstvo, obrazovanje i socijalnu
    sigurnost odlaze netransparentno.
    Problem: Korupcija izravno smanjuje kvalitetu javnih usluga i \u017eivotni standard gra\u0111ana.
    Klju\u010dna poruka
    Hrvatska bilje\u017ei gospodarski rast, ali koristi tog rasta nisu ravnomjerno raspodijeljene.
    Radnici, umirovljenici i mlade obitelji snose najve\u0107i teret inflacije i rasta tro\u0161kova, dok se
    dobit koncentrira u u\u017eem krugu.
    Potrebne su sustavne mjere koje \u0107e:
    \uf0b7 osigurati pravedniju raspodjelu dobiti,
    \uf0b7 pove\u0107ati adekvatnost mirovina,
    \uf0b7 za\u0161tititi standard gra\u0111ana od rasta cijena,
    \uf0b7 u\u010diniti stanovanje dostupnim,
    \uf0b7 te odlu\u010dno suzbiti korupciju<\/p>\n\n\n\n

      \n
    1. Makroekonomski kontekst: Rast koji je zaobi\u0161ao gra\u0111ane
      Dok slu\u017ebeni narativi slave povijesni rast, podatci otkrivaju duboko patolo\u0161ko stanje hrvatske
      ekonomije. Izme\u0111u 2015. i 2025. godine, BDP po stanovniku nominalno je sko\u010dio za 50 %,
      no taj “uspjeh” je u velikoj mjeri statisti\u010dka varka proiza\u0161la iz dramati\u010dnog demografskog
      egzodusa \u2013 pad broja stanovnika s 4,8 na 4 milijuna umjetno je napuhao brojeve, dok se
      stvarna kvaliteta \u017eivota sustavno uru\u0161avala.
      Klju\u010dni ekonomski indikatori (2015. \u2013 2025.)
      Indikator 2015. godina 2025. godina Realna promjena \/ Status
      BDP po stanovniku (PKM $) ~12.260 $* ~18.390 $ +50 %
      Anketna stopa nezaposlenosti 16,3 % 4,5 % Povijesni minimum
      Prosje\u010dna neto pla\u0107a 1.050 \u20ac** 1.500 \u20ac Nominalni rast
      Op\u0107i tro\u0161kovi \u017eivota (Inflacija) 100 (baza) 136 +36 % (Kumulativno)
      *Izvor: Svjetska banka\/DZS. **Izra\u017eeno u eurima iz 2025. radi realne usporedivosti kupovne
      mo\u0107i
      \u010cinjenica da je nezaposlenost pala na 4,5 % nije rezultirala blagostanjem, ve\u0107 je slu\u017eila kao
      paravan za stagnaciju i regresiju realne kupovne mo\u0107i. Uz kumulativnu inflaciju od 36 %,
      koja je u klju\u010dnim sektorima poput prehrane bila jo\u0161 agresivnija, realni dobici na
      pla\u0107ama kod najslabije pla\u0107enih radnika su prakti\u010dki anulirani. Stvoreni vi\u0161ak<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

      3
      vrijednosti prelijeva se u privatne d\u017eepove kroz ekstraktivan model rasta cijena. Ovaj
      nesrazmjer najsna\u017enije se o\u010dituje u sektoru osnovnih \u017eivotnih potreba \u2013 hrani.<\/p>\n\n\n\n

        \n
      1. Rad vs. kapital: Rast pla\u0107a ne prati rast produktivnosti i dobiti
        Hrvatska ekonomija pati od kroni\u010dnog poreme\u0107aja u raspodjeli novostvorene vrijednosti. Dok
        se radnike uvjerava da pla\u0107e ne mogu rasti zbog “niske produktivnosti”, podaci ih
        demantiraju:
        \uf0b7 Produktivnost rada: Hrvatska je na 73 % razine Njema\u010dke.
        \uf0b7 Bruto pla\u0107e: Hrvatska je na samo 47 % razine Njema\u010dke.
        Pla\u0107e su godinama rasle sporije od rasta profita \u0161to vidimo iz toga da je neto dobit
        poduzetnika po zaposlenom u razdoblju 2015.-2024. poraste za zastra\u0161uju\u0107ih 244,2 %,
        odnosno tri puta br\u017ee od rasta neto pla\u0107a. Udio dobiti u novostvorenoj vrijednosti u
        Hrvatskoj iznosi 40,02 %, \u0161to je zna\u010dajno vi\u0161e nego u Njema\u010dkoj (37,17 %) ili Austriji (35,63
        %). Kapital u Hrvatskoj doslovno parazitira na radu, ekstrahiraju\u0107i profit tri puta br\u017ee nego
        \u0161to dopu\u0161ta rast pla\u0107a.
        K tome, 1 % najbogatijih u Hrvatskoj imaju u vlasni\u0161tvu preko jedne \u010detvrtine proizvedenog
        bogatstva, dok 50 % najsiroma\u0161nijih posjeduje tek 5 % stvorenog bogatstva. Danas u
        Hrvatskoj jo\u0161 uvijek jedna petina stanovni\u0161tva \u017eivi u velikom riziku od siroma\u0161tva i socijalne
        uklju\u010denosti \u2013 u slu\u010daju umirovljenika taj je podatak dvostruko vi\u0161i.<\/li>\n\n\n\n
      2. Sustavno osiroma\u0161enje starijih osoba i mirovinska kriza
        Agresivna akumulacija kapitala na vrhu izravno generira bijedu na dnu, \u0161to najbolje osje\u0107aju
        oni koji su gradili ovu zemlju \u2013 umirovljenici.
        Mirovinski sustav postao je poligon za socijalni darvinizam. S \u010dak 750.000 ljudi koji
        primaju mirovine ispod praga siroma\u0161tva (617 \u20ac), Hrvatska se nalazi u stanju moralnog
        bankrota. Zamjenska stopa od 35 % (odnos mirovine prema pla\u0107i) najgora je u EU, gdje je
        prosjek 58 %.
        Prema zadnje dostupnim podacima, stopa rizika od siroma\u0161tva za starije osobe za 2024.
        godinu iznosila je 37 %, dok je nacionalni prosjek 20,3 %. Jo\u0161 gore je starijim osobama koje
        \u017eive kao samci \u2013 za njih je stopa rizika siroma\u0161tva iznosila 61,4 %!
        U ovaj sustav nepravde ugra\u0111ena je i komercijalizacija ljudskih prava kroz lije\u010dni\u010dki lobi.
        Dok pacijenti umiru na listama \u010dekanja, lije\u010dnici iz javnog sustava nesmetano rade privatno,
        pretvaraju\u0107i zdravlje u luksuznu robu.<\/li>\n\n\n\n
      3. Kriza tro\u0161kova \u017eivota: Standard koji puca na osnovnim potrebama \u2013 hrani i
        stanovanju
        Hrvatska je pretvorena u “otok skupo\u0107e”, gdje cijene hrane postaju glavni alat za
        osiroma\u0161enje stanovni\u0161tva. Dok u razvijenim ekonomijama poput Njema\u010dke hrana \u010dini<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

        4
        tek 12,5 % bud\u017eeta, u Hrvatskoj taj udio iznosi neodr\u017eivih 26,7 %, dok za gra\u0111ane s
        dohocima ispod medijana tro\u0161kovi prehrane konzumiraju nevjerojatnih 40 % svih
        primanja.
        Analiza Eurostata za 2024. potvr\u0111uje ekonomski apsurd; Hrvatska je \u0161esta zemlja u EU po
        skupo\u0107i hrane, ispred nas su samo Luksemburg, Danska, Irska, Austrija i \u0160vedska:
        \uf0b7 Hrana u Hrvatskoj je 1 % skuplja nego u Njema\u010dkoj (EU – indeks 100, RH indeks
        104, Njema\u010dka 103).
        \uf0b7 Hrana u Hrvatskoj je 4 % skuplja nego u Sloveniji i 10 % skuplja nego u Ma\u0111arskoj.
        \uf0b7 Hrvatska je skuplja od Italije, \u0160panjolske i cijelog okru\u017eenja, unato\u010d drasti\u010dno ni\u017eim
        pla\u0107ama.
        Ovo nije rezultat tr\u017ei\u0161nih sila, ve\u0107 sustavne zapu\u0161tenosti doma\u0107e proizvodnje i nesmiljene
        profitne mar\u017ee uvoznih lobija koji ekstrahiraju bogatstvo iz najsiroma\u0161nijih slojeva dru\u0161tva.
        Stambena kriza: Pohlepa stanovanje pretvorila u du\u017eni\u010dko ropstvo i nemogu\u0107u misiju
        Stanovanje u Hrvatskoj je od osnovnog ljudskog prava degradirano u mehanizam do\u017eivotnog
        du\u017eni\u010dkog ropstva. Bankarska pohlepa, potpomognuta pasivno\u0161\u0107u dr\u017eave, za radni\u010dku klasu
        je stvorila matemati\u010dki nemogu\u0107e uvjete za \u017eivot i stanovanje:
        \uf0b7 Samac s minimalnom pla\u0107om: Rata kredita na 30 godina za mali stan iznosi 106,20 %
        njegovog neto dohotka.
        \uf0b7 Samac s medijalnom pla\u0107om: Na ratu kredita tro\u0161i 66,42 % primanja.
        \uf0b7 Mlade obitelji: \u010cak i uz dvije pla\u0107e, tro\u0161kovi stanovanja i najma “jedu” do 44 %
        ku\u0107nog bud\u017eeta, paraliziraju\u0107i svaku demografsku obnovu.
        \uf0b7 Za kredit od 200.000 \u20ac na 30 godina, gra\u0111anin banci uplati 110.301 \u20ac \u010diste
        kamate. To je 52 % vrijednosti nekretnine koja se otima od budu\u0107nosti na\u0161e djece
        kako bi banke bilje\u017eile rekordne profite.<\/p>\n\n\n\n

        Zaklju\u010dak: Vizija pravednije raspodjele
        Hrvatska je zemlja ekstremnih kontrasta: 1 % najbogatijih dr\u017ei preko 25 % ukupnog
        bogatstva, dok donjih 50 % stanovni\u0161tva pre\u017eivljava na mrvicama od svega 5 %. Ovakva
        distribucija nije samo nepravedna; ona je makroekonomska ko\u010dnica koja gu\u0161i potro\u0161nju,
        investicije u ljude i samu opstojnost dr\u017eave. Pohlepa uvoznika, banaka i povla\u0161tenih elita
        postala je uteg koji Hrvatsku vu\u010de na dno.
        Vrijeme je da dr\u017eava prestane \u0161tititi profite nekolicine i po\u010dne braniti standard ve\u0107ine. Ovi
        zahtjevi su minimum za opstanak. Protiv pohlepe, za rad i ljudsko dostojanstvo!<\/p>\n\n\n\n

        Matica hrvatskih sindikata o\u0161tro protiv razjedinjavanja sindikata<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Nije vrijeme za podjele! <\/em>Klju\u010dno je o\u010duvati zajedni\u0161tvo i usmjerenost na zajedni\u010dke ciljeve.<\/em><\/p>\n\n\n\n

        Tragom optu\u017ebi i u\u010destalih prozivanja sindikata koji ne sudjeluju u prosvjedu koji \u0107e se odr\u017eati 21. o\u017eujka 2026., Matica hrvatskih sindikata mora reagirati na opetovane poku\u0161aje razjedinjavanja sindikalnog pokreta i to u trenutku kada su sindikalne sredi\u0161njice sna\u017eno ujedinile radnike javnih slu\u017ebi, dr\u017eavne slu\u017ebe i privatnog sektora u zahtjevima prema Vladi RH i poslodavcima.<\/p>\n\n\n\n

        Kontinuirani pritisak reprezentativnih sindikalnih sredi\u0161njica po pitanju pla\u0107a traje ve\u0107 du\u017ee vrijeme kroz Gospodarsko – socijalno vije\u0107e, a dodatno je osna\u017een najavom zajedni\u010dkog prosvjeda \u201eHrvatska zajedno za ve\u0107e pla\u0107e i mirovine\u201c u Zagrebu, 18. travnja 2026. godine. Konkretni rezultati na\u0161ih pritisaka ve\u0107 su vidljivi jer je upravo obvezom zaklju\u010dka GSV-a za ponedjeljak, 23. o\u017eujka 2026. sazvan sastanak tripartitne Radne skupine za politiku pla\u0107a. Dakle, zahvaljuju\u0107i zajedni\u010dkom djelovanju reprezentativnih sindikalnih sredi\u0161njica, pitanje politike pla\u0107a u RH nametnuto je kao prioritetno pitanje, a zaklju\u010dkom GSV-a prepoznata je potreba za sveobuhvatnim pristupom politici pla\u0107a koji obuhva\u0107a ja\u010danje kolektivnog pregovaranja, analizu u\u010dinaka porezne politike, unaprje\u0111enje transparentnosti sustava odre\u0111ivanja pla\u0107a, stvorenu dodanu vrijednost, ostvarenu produktivnost i druge relevantne ekonomske pokazatelje kao podlogu za pregovore o visini pla\u0107a i tro\u0161kova rada, kao i pitanje pravedne raspodjele novostvorene vrijednosti izme\u0111u kapitala i rada. Isto tako, na 282. sjednici GSV-a, odr\u017eanoj 5. o\u017eujka 2026., s ciljem \u017eurnog nastavka pregovora za granske kolektivne ugovore za pojedine djelatnosti unutar javnih slu\u017ebi reprezentativne sindikalne sredi\u0161njice otvorile su i pitanje ja\u010danja socijalnog dijaloga u javnim slu\u017ebama. Pregovori za granske kolektivne ugovore unutar javnih slu\u017ebi nastavljaju se.<\/p>\n\n\n\n

        Sve ovo jasno govori u prilog snazi i u\u010dincima jedinstvenog djelovanja reprezentativnih sindikalnih sredi\u0161njica i sindikata udru\u017eenih u ove sredi\u0161njice, za stolom ili na ulici. Na sastancima s povjerenicima i medijima komuniciraju se zahtjevi prosvjeda od kojih se posebno isti\u010du problemi javnih slu\u017ebi te se proziva Vladu za na\u010din na koji je zavr\u0161ila pregovore za osnovicu za pla\u0107e u javnim slu\u017ebama. Upravo zahtjeve za funkcionalnim socijalnim dijalogom iz kojeg proizlaze kolektivni ugovori koji su rezultat dogovora obje strane, za nastavak pregovora za granske kolektivne ugovore, za suzbijanje korupcije radi koje Hrvatska godi\u0161nje gubi milijarde eura, a time neposredno i javne slu\u017ebe i dr\u017eavna slu\u017eba, sindikalne sredi\u0161njice su jasno i nedvosmisleno artikulirale kao sadr\u017eaj prosvjeda \u201eHrvatska zajedno za ve\u0107e pla\u0107e i mirovine\u201c.<\/p>\n\n\n\n

        Budu\u0107i da zajedni\u010dki prosvjed triju sredi\u0161njica i Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) obuhva\u0107a klju\u010dne probleme javnih slu\u017ebi i dr\u017eavne slu\u017ebe te da su u njegovu pripremu ulo\u017eeni zna\u010dajni organizacijski i ljudski resursi, smatramo kako je u ovom trenutku va\u017eno o\u010duvati snagu i usmjerenost \u010dlanstva. U interesu je sindikalne solidarnosti i u\u010dinkovitosti djelovanja usmjeriti napore prema jedinstvenom nastupu svih sindikata u travnju, kako bi se izbjeglo rasipanje energije i resursa te poslala jasna i sna\u017ena poruka zajedni\u0161tva, umjesto dojma razjedinjenosti koji bi mogao i\u0107i u prilog drugoj strani.<\/p>\n\n\n\n

        Uo\u010di organizacije prosvjeda \u201eHrvatska zajedno za ve\u0107e pla\u0107e i mirovine\u201c, dr\u017eimo kako ovo nije trenutak za podjele. Ne smijemo podle\u0107i podjelama i ne smijemo dopustiti da se efikasne zajedni\u010dke aktivnosti i jedinstvo sindikata u najavi zajedni\u010dkog prosvjeda razvodnjavaju i slabe na bilo koji na\u010din. U ovoj borbi klju\u010dno je o\u010duvati zajedni\u0161tvo i usmjerenost na zajedni\u010dke ciljeve.<\/p>\n\n\n\n

        Stoga jo\u0161 jednom pozivamo sve sindikate na koordinirano i solidarno djelovanje 18. travnja 2026. na Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a u Zagrebu gdje \u0107emo sna\u017eno poru\u010diti da je Hrvatska zajedno digla glas za ve\u0107e pla\u0107e i mirovine!<\/p>\n\n\n\n

        Matica hrvatskih sindikata<\/p>\n\n\n\n

        Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske zapo\u010dinje provedbu projekta Ja\u010danje kapaciteta socijalnih partnera u podru\u010dju socijalne skrbi. Partner na projektu je Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

        Cilj projekta je unapre\u0111enje kvalitete socijalnog dijaloga kroz ja\u010danje stru\u010dnih kapaciteta sindikalnih i predstavnika poslodavaca na sektorskoj razini i kroz razmjenu iskustava s me\u0111unarodnim organizacijama, a provedba ovog projekta doprinosi dugoro\u010dnim pove\u0107anjem u\u010dinkovitosti socijalnog dijaloga u sustavu socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

        Projektu Ja\u010danje kapaciteta socijalnih partnera u podru\u010dju socijalne skrbi sredstva su dodijeljena iz  u okviru programa U\u010dinkoviti ljudski potencijali 2021. \u2013 2027. Bespovratna sredstva osigurana su u omjeru 85% iz Europskog socijalnog fonda i 15% iz Dr\u017eavnog prora\u010duna Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

        U sklopu ovog opse\u017enog projekta, predvi\u0111ene su brojne edukacijske aktivnosti za sindikalne povjerenike ali i poslodavce te \u010dlanove radni\u010dkog vije\u0107a i predstavnika radnika u upravnim vije\u0107ima, a dio aktivnosti bit \u0107e usmjeren i na me\u0111unarodnu suradnju s inozemnim sindikalnim organizacijama u cilju razmjene iskustava i usvajanja primjera dobre prakse.<\/p>\n\n\n\n

        Sve navedene aktivnosti projekta izravno doprinose europskim i nacionalnim strate\u0161kim dokumentima. Zdravlje i sigurnost radnika jedan su od zadanih smjerova djelovanja za zemlje \u010dlanice, a na na\u010din propisan Jedinstvenim Europskim aktom u \u010dl. 118. Kako bi se pridonijelo ispunjavanju navedene odredbe, u okviru projekta se izravno utje\u010de na pobolj\u0161anje kvalitete radnih mjesta kroz bipartitni socijalni dijalog.<\/p>\n\n\n\n

        Najavna konferencija \u0107e se odr\u017eati u Karancu, Beli Manastir,06.studenog 2025. na kojoj \u0107e predsjednica Sindikata Jadranka Dimi\u0107 predstavit projekt koji \u0107e se provoditi do  velja\u010de 2027.g.<\/p>\n\n\n\n

        Konferenciji \u0107e nazo\u010diti ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike gosp. Marin Pileti\u0107, predsjednik partnerskog Sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske gosp. Robert \u010cibari\u0107, te predstavnici Sredi\u0161njeg, Nadzornog odbora i Statutarne komisije SZDSSH i ravnatelji ustanova socijalne skrbi sa podru\u010dja Osje\u010dko \u2013 baranjske \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n

        \"\"<\/figure>\n\n\n\n
        <\/figure>\n\n\n\n

        VA\u017dNA OBAVIJEST<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Po\u0161tovani \u010dlanovi <\/p>\n\n\n\n

        na\u0161a podru\u017enica iz Topuskog sakupila je dokumentaciju potrebnu za<\/p>\n\n\n\n

        tu\u017ebu za Covid dodatak tako da \u0107e na\u0161 sindikat pokrenuti tu\u017ebu.<\/p>\n\n\n\n

        Ujedno smo dali platne liste na vje\u0161ta\u010denje preko na\u0161eg pravnika Sini\u0161e<\/p>\n\n\n\n

        koji \u0107e provjeriti obra\u010dun pla\u0107e kada smo na godi\u0161njem odmoru…<\/p>\n\n\n\n

        Kad do\u0111e nalaz vje\u0161taka \u0161aljem obavijest.<\/p>\n\n\n\n

        vezano za upit u vezi ostvarivanja prava iz radnog odnosa radnika u sustavu zdravstva za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID \u2013 19, \/ pravo na Covid dodatak \/ obavje\u0161tavam vas kako slijedi :<\/p>\n\n\n\n

        1. Vlada Republike Hrvatske je dana 07.12.2020. godine \/ NN 136\/2020. \/ donijela odluku o posebnoj nagradi radnicima u sustavu zdravstva koji obavljaju poslove vezane za pru\u017eanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19 .<\/p>\n\n\n\n

        Citiranom odlukom radnicima u sustavu zdravstva koji obavljaju poslove vezane za pru\u017eanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19, utvr\u0111uje se posebna nagrada<\/p>\n\n\n\n

        u iznosu od 10 % od osnovne pla\u0107e radnika, a ispla\u0107uje uz pla\u0107u radnika.<\/p>\n\n\n\n

        Pravo na isplatu posebne nagrade \/ covid dodatak \/ imaju radnici koji su radili na odjelima koji su odlukom poslodavca progla\u0161eni Covid odjelima ili radnici koji su odlukom poslodavca raspore\u0111eni na radna mjesta koja su bila izlo\u017eena radom sa pacijentima oboljelim od bolesti Covid 19 i za ta radna mjesta potrebna je evidencija radnih sati provedenih na radnom mjestu koje je izlo\u017eeno  pacijentima oboljelim od bolesti Covid 19.<\/p>\n\n\n\n

        Pravo na isplatu posebne nagrade \/ covid dodatak \/ ima i radnik koji je pisanom odlukom poslodavca raspore\u0111en na radno mjesto koje pru\u017ea skrb ili je izlo\u017een oboljelima od bolestii COVID-19.<\/p>\n\n\n\n

        2. Vlada Republike Hrvatske je dana 11.05.2003. godine donijela odluku o progla\u0161enju prestanka epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 .<\/p>\n\n\n\n

        Dakle sukladno gore navedenom svaki radnik koji zadovoljava gornje uvjete ima pravo na Covid dodatak propisan Odlukom Vlade od dana stupanja na snagu Odluke Vlade 09.12.2020. godine do 11.05.2023. godine kada je Vlada donijela odluku o progla\u0161enju prestanka pandemije.<\/p>\n\n\n\n

        Isto tako pravo radnika na pokretanje sudskog spora radi ostvarivanja prava na posebnu nagradu \/ covid dodatak \/ zastarijeva 08.12.2025. godine, jer je za ostvarivanje materijalnih prava radnika prema poslodavcu propisan zastarni rok od 5 \/ pet \/ godina.<\/p>\n\n\n\n

        Molim sve \u010dlanove koji jo\u0161 nisu dali svoje podatke predsjednicima podru\u017enice za digitalnu \u010dlansku iskaznicu da to u\u010dine \u010dim prije<\/p>\n\n\n\n

        ISPUNITE ONLINE PRISTUPNICU NA LINKU: ONLINE PRISTUPNICA<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n

        <\/div>\n\n\n\n
        \"\"<\/figure>\n\n\n\n
        <\/div>\n\n\n\n
        PRISTUPNICA SZZH<\/kbd><\/strong><\/a>Download<\/a><\/div>\n\n\n\n
        <\/div>\n\n\n\n

        <\/p>\n\n\n\n

        \n\n\n\n
        <\/div>\n\n\n\n

        <\/p>\n\n\n\n