Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine
Ekonomsko-socijalna stvarnost i zahtjevi prosvjeda

Ključni ekonomsko-socijalni problemi i zahtjevi (ukratko)

1. Plaće zaostaju, profiti rastu
    Rast plaća značajno zaostaje za rastom dobiti poduzetnika.
    Profitabilnost i prihodi kompanija rastu brže od primanja radnika.
    Sve veći dio stvorene vrijednosti odlazi kapitalu, a sve manji radu.
   Problem: Radnici ne sudjeluju pravedno u raspodjeli profita od rasta gospodarstva.
2. Mirovine ispod razine dostojanstva
    Prosječne mirovine čine oko trećine nekadašnje plaće.
    Velik broj umirovljenika živi na rubu siromaštva.
    Usklađivanje mirovina ne prati realne troškove života.
   Problem: Ljudi koji su radili cijeli život ne mogu dostojanstveno živjeti od svoje mirovine.
3. Cijene hrane i osnovnih potrepština
    Hrvatska je među najskupljima u EU po cijenama hrane.
    Kupovna moć građana ne prati rast cijena.
    Inflacija je posebno pogodila kućanstva s nižim i srednjim primanjima.
   Problem: Troškovi života rastu brže od primanja, a teret inflacije snose građani.
4. Stanovanje postaje nedostižno
    Cijene kvadrata za kupovinu i najam snažno rastu.
    Mladi i obitelji s prosječnim primanjima teško dolaze do stambenog prostora.
    Krediti su preskupi, tržište stanovanja sve je manje dostupno za radnike i
   umirovljenike.
   Problem: Stanovanje postaje luksuz umjesto osnovnog prava.
5. Korupcija i gubitak javnog novca
    Procjene ukazuju na višemilijardne godišnje gubitke zbog korupcije.
    Nedostatak transparentnosti i političke odgovornosti smanjuje učinkovitost javnih
   politika.

2
 Javna sredstva koja bi trebala biti usmjerena na zdravstvo, obrazovanje i socijalnu
sigurnost odlaze netransparentno.
Problem: Korupcija izravno smanjuje kvalitetu javnih usluga i životni standard građana.
Ključna poruka
Hrvatska bilježi gospodarski rast, ali koristi tog rasta nisu ravnomjerno raspodijeljene.
Radnici, umirovljenici i mlade obitelji snose najveći teret inflacije i rasta troškova, dok se
dobit koncentrira u užem krugu.
Potrebne su sustavne mjere koje će:
 osigurati pravedniju raspodjelu dobiti,
 povećati adekvatnost mirovina,
 zaštititi standard građana od rasta cijena,
 učiniti stanovanje dostupnim,
 te odlučno suzbiti korupciju

1. Makroekonomski kontekst: Rast koji je zaobišao građane
   Dok službeni narativi slave povijesni rast, podatci otkrivaju duboko patološko stanje hrvatske
   ekonomije. Između 2015. i 2025. godine, BDP po stanovniku nominalno je skočio za 50 %,
   no taj “uspjeh” je u velikoj mjeri statistička varka proizašla iz dramatičnog demografskog
   egzodusa – pad broja stanovnika s 4,8 na 4 milijuna umjetno je napuhao brojeve, dok se
   stvarna kvaliteta života sustavno urušavala.
   Ključni ekonomski indikatori (2015. – 2025.)
   Indikator 2015. godina 2025. godina Realna promjena / Status
   BDP po stanovniku (PKM $) ~12.260 $* ~18.390 $ +50 %
   Anketna stopa nezaposlenosti 16,3 % 4,5 % Povijesni minimum
   Prosječna neto plaća 1.050 €** 1.500 € Nominalni rast
   Opći troškovi života (Inflacija) 100 (baza) 136 +36 % (Kumulativno)
   *Izvor: Svjetska banka/DZS. **Izraženo u eurima iz 2025. radi realne usporedivosti kupovne
   moći
   Činjenica da je nezaposlenost pala na 4,5 % nije rezultirala blagostanjem, već je služila kao
   paravan za stagnaciju i regresiju realne kupovne moći. Uz kumulativnu inflaciju od 36 %,
   koja je u ključnim sektorima poput prehrane bila još agresivnija, realni dobici na
   plaćama kod najslabije plaćenih radnika su praktički anulirani. Stvoreni višak

3
vrijednosti prelijeva se u privatne džepove kroz ekstraktivan model rasta cijena. Ovaj
nesrazmjer najsnažnije se očituje u sektoru osnovnih životnih potreba – hrani.

2. Rad vs. kapital: Rast plaća ne prati rast produktivnosti i dobiti
   Hrvatska ekonomija pati od kroničnog poremećaja u raspodjeli novostvorene vrijednosti. Dok
   se radnike uvjerava da plaće ne mogu rasti zbog “niske produktivnosti”, podaci ih
   demantiraju:
    Produktivnost rada: Hrvatska je na 73 % razine Njemačke.
    Bruto plaće: Hrvatska je na samo 47 % razine Njemačke.
   Plaće su godinama rasle sporije od rasta profita što vidimo iz toga da je neto dobit
   poduzetnika po zaposlenom u razdoblju 2015.-2024. poraste za zastrašujućih 244,2 %,
   odnosno tri puta brže od rasta neto plaća. Udio dobiti u novostvorenoj vrijednosti u
   Hrvatskoj iznosi 40,02 %, što je značajno više nego u Njemačkoj (37,17 %) ili Austriji (35,63
   %). Kapital u Hrvatskoj doslovno parazitira na radu, ekstrahirajući profit tri puta brže nego
   što dopušta rast plaća.
   K tome, 1 % najbogatijih u Hrvatskoj imaju u vlasništvu preko jedne četvrtine proizvedenog
   bogatstva, dok 50 % najsiromašnijih posjeduje tek 5 % stvorenog bogatstva. Danas u
   Hrvatskoj još uvijek jedna petina stanovništva živi u velikom riziku od siromaštva i socijalne
   uključenosti – u slučaju umirovljenika taj je podatak dvostruko viši.
3. Sustavno osiromašenje starijih osoba i mirovinska kriza
   Agresivna akumulacija kapitala na vrhu izravno generira bijedu na dnu, što najbolje osjećaju
   oni koji su gradili ovu zemlju – umirovljenici.
   Mirovinski sustav postao je poligon za socijalni darvinizam. S čak 750.000 ljudi koji
   primaju mirovine ispod praga siromaštva (617 €), Hrvatska se nalazi u stanju moralnog
   bankrota. Zamjenska stopa od 35 % (odnos mirovine prema plaći) najgora je u EU, gdje je
   prosjek 58 %.
   Prema zadnje dostupnim podacima, stopa rizika od siromaštva za starije osobe za 2024.
   godinu iznosila je 37 %, dok je nacionalni prosjek 20,3 %. Još gore je starijim osobama koje
   žive kao samci – za njih je stopa rizika siromaštva iznosila 61,4 %!
   U ovaj sustav nepravde ugrađena je i komercijalizacija ljudskih prava kroz liječnički lobi.
   Dok pacijenti umiru na listama čekanja, liječnici iz javnog sustava nesmetano rade privatno,
   pretvarajući zdravlje u luksuznu robu.
4. Kriza troškova života: Standard koji puca na osnovnim potrebama – hrani i
   stanovanju
   Hrvatska je pretvorena u “otok skupoće”, gdje cijene hrane postaju glavni alat za
   osiromašenje stanovništva. Dok u razvijenim ekonomijama poput Njemačke hrana čini

4
tek 12,5 % budžeta, u Hrvatskoj taj udio iznosi neodrživih 26,7 %, dok za građane s
dohocima ispod medijana troškovi prehrane konzumiraju nevjerojatnih 40 % svih
primanja.
Analiza Eurostata za 2024. potvrđuje ekonomski apsurd; Hrvatska je šesta zemlja u EU po
skupoći hrane, ispred nas su samo Luksemburg, Danska, Irska, Austrija i Švedska:
 Hrana u Hrvatskoj je 1 % skuplja nego u Njemačkoj (EU – indeks 100, RH indeks
104, Njemačka 103).
 Hrana u Hrvatskoj je 4 % skuplja nego u Sloveniji i 10 % skuplja nego u Mađarskoj.
 Hrvatska je skuplja od Italije, Španjolske i cijelog okruženja, unatoč drastično nižim
plaćama.
Ovo nije rezultat tržišnih sila, već sustavne zapuštenosti domaće proizvodnje i nesmiljene
profitne marže uvoznih lobija koji ekstrahiraju bogatstvo iz najsiromašnijih slojeva društva.
Stambena kriza: Pohlepa stanovanje pretvorila u dužničko ropstvo i nemoguću misiju
Stanovanje u Hrvatskoj je od osnovnog ljudskog prava degradirano u mehanizam doživotnog
dužničkog ropstva. Bankarska pohlepa, potpomognuta pasivnošću države, za radničku klasu
je stvorila matematički nemoguće uvjete za život i stanovanje:
 Samac s minimalnom plaćom: Rata kredita na 30 godina za mali stan iznosi 106,20 %
njegovog neto dohotka.
 Samac s medijalnom plaćom: Na ratu kredita troši 66,42 % primanja.
 Mlade obitelji: Čak i uz dvije plaće, troškovi stanovanja i najma “jedu” do 44 %
kućnog budžeta, paralizirajući svaku demografsku obnovu.
 Za kredit od 200.000 € na 30 godina, građanin banci uplati 110.301 € čiste
kamate. To je 52 % vrijednosti nekretnine koja se otima od budućnosti naše djece
kako bi banke bilježile rekordne profite.

Zaključak: Vizija pravednije raspodjele
Hrvatska je zemlja ekstremnih kontrasta: 1 % najbogatijih drži preko 25 % ukupnog
bogatstva, dok donjih 50 % stanovništva preživljava na mrvicama od svega 5 %. Ovakva
distribucija nije samo nepravedna; ona je makroekonomska kočnica koja guši potrošnju,
investicije u ljude i samu opstojnost države. Pohlepa uvoznika, banaka i povlaštenih elita
postala je uteg koji Hrvatsku vuče na dno.
Vrijeme je da država prestane štititi profite nekolicine i počne braniti standard većine. Ovi
zahtjevi su minimum za opstanak. Protiv pohlepe, za rad i ljudsko dostojanstvo!

Matica hrvatskih sindikata oštro protiv razjedinjavanja sindikata

Nije vrijeme za podjele! Ključno je očuvati zajedništvo i usmjerenost na zajedničke ciljeve.

Tragom optužbi i učestalih prozivanja sindikata koji ne sudjeluju u prosvjedu koji će se održati 21. ožujka 2026., Matica hrvatskih sindikata mora reagirati na opetovane pokušaje razjedinjavanja sindikalnog pokreta i to u trenutku kada su sindikalne središnjice snažno ujedinile radnike javnih službi, državne službe i privatnog sektora u zahtjevima prema Vladi RH i poslodavcima.

Kontinuirani pritisak reprezentativnih sindikalnih središnjica po pitanju plaća traje već duže vrijeme kroz Gospodarsko – socijalno vijeće, a dodatno je osnažen najavom zajedničkog prosvjeda „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine“ u Zagrebu, 18. travnja 2026. godine. Konkretni rezultati naših pritisaka već su vidljivi jer je upravo obvezom zaključka GSV-a za ponedjeljak, 23. ožujka 2026. sazvan sastanak tripartitne Radne skupine za politiku plaća. Dakle, zahvaljujući zajedničkom djelovanju reprezentativnih sindikalnih središnjica, pitanje politike plaća u RH nametnuto je kao prioritetno pitanje, a zaključkom GSV-a prepoznata je potreba za sveobuhvatnim pristupom politici plaća koji obuhvaća jačanje kolektivnog pregovaranja, analizu učinaka porezne politike, unaprjeđenje transparentnosti sustava određivanja plaća, stvorenu dodanu vrijednost, ostvarenu produktivnost i druge relevantne ekonomske pokazatelje kao podlogu za pregovore o visini plaća i troškova rada, kao i pitanje pravedne raspodjele novostvorene vrijednosti između kapitala i rada. Isto tako, na 282. sjednici GSV-a, održanoj 5. ožujka 2026., s ciljem žurnog nastavka pregovora za granske kolektivne ugovore za pojedine djelatnosti unutar javnih službi reprezentativne sindikalne središnjice otvorile su i pitanje jačanja socijalnog dijaloga u javnim službama. Pregovori za granske kolektivne ugovore unutar javnih službi nastavljaju se.

Sve ovo jasno govori u prilog snazi i učincima jedinstvenog djelovanja reprezentativnih sindikalnih središnjica i sindikata udruženih u ove središnjice, za stolom ili na ulici. Na sastancima s povjerenicima i medijima komuniciraju se zahtjevi prosvjeda od kojih se posebno ističu problemi javnih službi te se proziva Vladu za način na koji je završila pregovore za osnovicu za plaće u javnim službama. Upravo zahtjeve za funkcionalnim socijalnim dijalogom iz kojeg proizlaze kolektivni ugovori koji su rezultat dogovora obje strane, za nastavak pregovora za granske kolektivne ugovore, za suzbijanje korupcije radi koje Hrvatska godišnje gubi milijarde eura, a time neposredno i javne službe i državna služba, sindikalne središnjice su jasno i nedvosmisleno artikulirale kao sadržaj prosvjeda „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine“.

Budući da zajednički prosvjed triju središnjica i Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) obuhvaća ključne probleme javnih službi i državne službe te da su u njegovu pripremu uloženi značajni organizacijski i ljudski resursi, smatramo kako je u ovom trenutku važno očuvati snagu i usmjerenost članstva. U interesu je sindikalne solidarnosti i učinkovitosti djelovanja usmjeriti napore prema jedinstvenom nastupu svih sindikata u travnju, kako bi se izbjeglo rasipanje energije i resursa te poslala jasna i snažna poruka zajedništva, umjesto dojma razjedinjenosti koji bi mogao ići u prilog drugoj strani.

Uoči organizacije prosvjeda „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine“, držimo kako ovo nije trenutak za podjele. Ne smijemo podleći podjelama i ne smijemo dopustiti da se efikasne zajedničke aktivnosti i jedinstvo sindikata u najavi zajedničkog prosvjeda razvodnjavaju i slabe na bilo koji način. U ovoj borbi ključno je očuvati zajedništvo i usmjerenost na zajedničke ciljeve.

Stoga još jednom pozivamo sve sindikate na koordinirano i solidarno djelovanje 18. travnja 2026. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu gdje ćemo snažno poručiti da je Hrvatska zajedno digla glas za veće plaće i mirovine!

Matica hrvatskih sindikata

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske započinje provedbu projekta Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi. Partner na projektu je Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske.

Cilj projekta je unapređenje kvalitete socijalnog dijaloga kroz jačanje stručnih kapaciteta sindikalnih i predstavnika poslodavaca na sektorskoj razini i kroz razmjenu iskustava s međunarodnim organizacijama, a provedba ovog projekta doprinosi dugoročnim povećanjem učinkovitosti socijalnog dijaloga u sustavu socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Projektu Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi sredstva su dodijeljena iz  u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. Bespovratna sredstva osigurana su u omjeru 85% iz Europskog socijalnog fonda i 15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

U sklopu ovog opsežnog projekta, predviđene su brojne edukacijske aktivnosti za sindikalne povjerenike ali i poslodavce te članove radničkog vijeća i predstavnika radnika u upravnim vijećima, a dio aktivnosti bit će usmjeren i na međunarodnu suradnju s inozemnim sindikalnim organizacijama u cilju razmjene iskustava i usvajanja primjera dobre prakse.

Sve navedene aktivnosti projekta izravno doprinose europskim i nacionalnim strateškim dokumentima. Zdravlje i sigurnost radnika jedan su od zadanih smjerova djelovanja za zemlje članice, a na način propisan Jedinstvenim Europskim aktom u čl. 118. Kako bi se pridonijelo ispunjavanju navedene odredbe, u okviru projekta se izravno utječe na poboljšanje kvalitete radnih mjesta kroz bipartitni socijalni dijalog.

Najavna konferencija će se održati u Karancu, Beli Manastir,06.studenog 2025. na kojoj će predsjednica Sindikata Jadranka Dimić predstavit projekt koji će se provoditi do  veljače 2027.g.

Konferenciji će nazočiti ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike gosp. Marin Piletić, predsjednik partnerskog Sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske gosp. Robert Čibarić, te predstavnici Središnjeg, Nadzornog odbora i Statutarne komisije SZDSSH i ravnatelji ustanova socijalne skrbi sa područja Osječko – baranjske županije.

VAŽNA OBAVIJEST

Poštovani članovi

naša podružnica iz Topuskog sakupila je dokumentaciju potrebnu za

tužbu za Covid dodatak tako da će naš sindikat pokrenuti tužbu.

Ujedno smo dali platne liste na vještačenje preko našeg pravnika Siniše

koji će provjeriti obračun plaće kada smo na godišnjem odmoru…

Kad dođe nalaz vještaka šaljem obavijest.

vezano za upit u vezi ostvarivanja prava iz radnog odnosa radnika u sustavu zdravstva za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID – 19, / pravo na Covid dodatak / obavještavam vas kako slijedi :

1. Vlada Republike Hrvatske je dana 07.12.2020. godine / NN 136/2020. / donijela odluku o posebnoj nagradi radnicima u sustavu zdravstva koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19 .

Citiranom odlukom radnicima u sustavu zdravstva koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19, utvrđuje se posebna nagrada

u iznosu od 10 % od osnovne plaće radnika, a isplaćuje uz plaću radnika.

Pravo na isplatu posebne nagrade / covid dodatak / imaju radnici koji su radili na odjelima koji su odlukom poslodavca proglašeni Covid odjelima ili radnici koji su odlukom poslodavca raspoređeni na radna mjesta koja su bila izložena radom sa pacijentima oboljelim od bolesti Covid 19 i za ta radna mjesta potrebna je evidencija radnih sati provedenih na radnom mjestu koje je izloženo  pacijentima oboljelim od bolesti Covid 19.

Pravo na isplatu posebne nagrade / covid dodatak / ima i radnik koji je pisanom odlukom poslodavca raspoređen na radno mjesto koje pruža skrb ili je izložen oboljelima od bolestii COVID-19.

2. Vlada Republike Hrvatske je dana 11.05.2003. godine donijela odluku o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 .

Dakle sukladno gore navedenom svaki radnik koji zadovoljava gornje uvjete ima pravo na Covid dodatak propisan Odlukom Vlade od dana stupanja na snagu Odluke Vlade 09.12.2020. godine do 11.05.2023. godine kada je Vlada donijela odluku o proglašenju prestanka pandemije.

Isto tako pravo radnika na pokretanje sudskog spora radi ostvarivanja prava na posebnu nagradu / covid dodatak / zastarijeva 08.12.2025. godine, jer je za ostvarivanje materijalnih prava radnika prema poslodavcu propisan zastarni rok od 5 / pet / godina.

Molim sve članove koji još nisu dali svoje podatke predsjednicima podružnice za digitalnu člansku iskaznicu da to učine čim prije

ISPUNITE ONLINE PRISTUPNICU NA LINKU: ONLINE PRISTUPNICA

---